Prašina i zdravlje
Kontakt s različitim mikroorganizmima
tijekom ranog djetinjstva čini se važnim čimbenikom uravnoteženog
razvoja imunološkog sustava.
Istraživanja su pokazala da je odrastanje na selu povezano sa smanjenim rizikom za astmu, čemu je mogući uzrok stimulacija urođenog imunološkog sustava u ranom djetinjstvu.
Ovi podaci govore u prilog tzv. higijenskoj hipotezi.
Istraživači u Njemačkoj su nedavno analizirali podatke dvaju velikih presječnih istraživanja koja su uspoređivala izloženost mikroorganizmima seoske i gradske djece u središnjoj Europi.
U studiji PARSIFAL (6.843 sudionika) istraživači su analizirali uzorke prašine s madraca tražeći okolišne bakterije pomoću DNK potpisa, koji otkrivaju bakterije koje se ne mogu mjeriti pomoću bakterijskih kultura.
U studiji GABRIELA (9.668 sudionika) istraživači su koristili tehnike bakterijskih kultura za procjenu bakterijskih i gljivičnih vrsta u prašini iz dječjih soba.
Obje studije su pokazale da su seoska djeca imala nižu incidenciju astme i atopije te da su bila izložena većoj raznovrsnosti mikroorganizama u odnosu na gradsku djecu.
Raznolikost mikroorganizama obrnuto je povezana s rizikom za astmu.
Inverzni odnos otkriven je između stope incidencije astme i izloženosti određenim gljivičnim i bakterijskim vrstama.
Atopija, koja je također znatno manje rasprostranjena među seoskom djecom, bila je tek neznatno pogođena raznolikošću mikroorganizama.
Dr. Mary Wu Chang, suradnička urednica časopisa "Journal Watch Dermatology", komentira:
"Ovi rezultati podsjećaju nas da pluća, poput kože i crijeva, nemaju sterilnu površinu.
Raznovrsni mikroorganizmi nas koloniziraju od ranog djetinjstva, što se čini važnim za uravnotežen razvoj imunološkog sustava.
Mehanizam bi mogao uključivati kolonizaciju ili simbiozu, s nadjačavanjem patogenih sojeva "dobrim" sojevima mikroorganizama, ali bi također mogao uključivati infekciju "lošim" mikroorganizmima koja stimulira razvoj urođenog imunološkog sustava i uravnotežuje sustave Th1 i Th2 limfocita.
Dugoročno praćenje djece sudionika ovih dvaju studija bi trebalo biti zanimljivo.
Ako je higijenska hipoteza točna, ova seoska djeca bi trebala imati nižu incidenciju autoimunih bolesti (npr. šećerna bolest, celijakija, Crohnova bolest) u odnosu na referentnu skupinu gradske djece.
Nismo svi u mogućnosti odgajati svoju djecu na selu pa stoji pitanje bismo li trebali svoju gradsku djecu odgajati na drugačiji način - bismo li im trebali dozvoliti da se više "prljaju"?
Trebamo li ih cijepiti manje, ili drugačije?
Kao roditelj i liječnik, rado bih saznala odgovore".
Izvor: časopis Journal Watch Dermatology
Istraživanja su pokazala da je odrastanje na selu povezano sa smanjenim rizikom za astmu, čemu je mogući uzrok stimulacija urođenog imunološkog sustava u ranom djetinjstvu.
Ovi podaci govore u prilog tzv. higijenskoj hipotezi.
Istraživači u Njemačkoj su nedavno analizirali podatke dvaju velikih presječnih istraživanja koja su uspoređivala izloženost mikroorganizmima seoske i gradske djece u središnjoj Europi.
U studiji PARSIFAL (6.843 sudionika) istraživači su analizirali uzorke prašine s madraca tražeći okolišne bakterije pomoću DNK potpisa, koji otkrivaju bakterije koje se ne mogu mjeriti pomoću bakterijskih kultura.
U studiji GABRIELA (9.668 sudionika) istraživači su koristili tehnike bakterijskih kultura za procjenu bakterijskih i gljivičnih vrsta u prašini iz dječjih soba.
Obje studije su pokazale da su seoska djeca imala nižu incidenciju astme i atopije te da su bila izložena većoj raznovrsnosti mikroorganizama u odnosu na gradsku djecu.
Raznolikost mikroorganizama obrnuto je povezana s rizikom za astmu.
Inverzni odnos otkriven je između stope incidencije astme i izloženosti određenim gljivičnim i bakterijskim vrstama.
Atopija, koja je također znatno manje rasprostranjena među seoskom djecom, bila je tek neznatno pogođena raznolikošću mikroorganizama.
Dr. Mary Wu Chang, suradnička urednica časopisa "Journal Watch Dermatology", komentira:
"Ovi rezultati podsjećaju nas da pluća, poput kože i crijeva, nemaju sterilnu površinu.
Raznovrsni mikroorganizmi nas koloniziraju od ranog djetinjstva, što se čini važnim za uravnotežen razvoj imunološkog sustava.
Mehanizam bi mogao uključivati kolonizaciju ili simbiozu, s nadjačavanjem patogenih sojeva "dobrim" sojevima mikroorganizama, ali bi također mogao uključivati infekciju "lošim" mikroorganizmima koja stimulira razvoj urođenog imunološkog sustava i uravnotežuje sustave Th1 i Th2 limfocita.
Dugoročno praćenje djece sudionika ovih dvaju studija bi trebalo biti zanimljivo.
Ako je higijenska hipoteza točna, ova seoska djeca bi trebala imati nižu incidenciju autoimunih bolesti (npr. šećerna bolest, celijakija, Crohnova bolest) u odnosu na referentnu skupinu gradske djece.
Nismo svi u mogućnosti odgajati svoju djecu na selu pa stoji pitanje bismo li trebali svoju gradsku djecu odgajati na drugačiji način - bismo li im trebali dozvoliti da se više "prljaju"?
Trebamo li ih cijepiti manje, ili drugačije?
Kao roditelj i liječnik, rado bih saznala odgovore".
Izvor: časopis Journal Watch Dermatology
