Onečišćenje zraka i kardiovaskularne bolesti
Kratkoročna izloženost onečišćenom zraku, u rasponu od samo nekoliko sati do nekoliko tjedana, može dovesti do kardiovaskularnih problema sa ili bez smrtnih posljedica, uključujući srčane udare, zatajenja srca, aritmije i moždane udare, stoji u novom očitovanju Američkog društva za srce i krvožilni sustav (AHA).
Porast kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta povezanih sa zagađenjem zraka prvenstveno pogađa osjetljive osobe, kao što su starije osobe, one s bolestima koronarnih arterija, a moguće i one sa šećernom bolesti, dok neki podaci ukazuju da žene i pretile osobe također mogu imati povećan rizik.
Ovo su neki od zaključaka do kojih su došli dr. Robert Brook (sa Sveučilišta Michigan, u Ann Arboru, SAD) i kolege iz AHA, koji su sastavili znanstveno izvješće o povezanosti zagađenja zraka česticama (engl. particulate-matter - PM) i kardiovaskularnih bolesti.
Objavljeno online 10. svibnja 2010., ovo izvješće nadopunjuje znanstveno izvješće iz 2004. godine u svezi onečišćenja zraka i kardiovaskularnih bolesti, što je bilo potrebno zbog brojnih studija koje su proširile "razumijevanje ove povezanosti i pojasnile uključene fiziološke i molekularne mehanizme".
"Brojni su dokazi koji proizlaze iz ubrzanog porasta broja objavljenih podataka od tadašnjeg očitovanja, a koji se odnose na štetan utjecaj onečišćenja zraka na kardiovaskularni sustav", pišu dr. Brook i njegovi kolege.
"Većina, ali ne sva, epidemiološka istraživanja potvrđuju visok rizik za kardiovaskularne probleme povezane uz izloženost česticama aerodinamičnog promjera manjeg od 2,5 µm (PM2.5).
PM2.5 je kod osjetljivih osoba općenito povezan s povećanim rizicima od infarkta miokarda, moždanog udara, aritmije i egzacerbacija zatajenja srca u roku od nekoliko sati do više dana izloženosti.
Nekoliko novih istraživanja također je pokazalo da život u mjestima s dugoročno višim prosječnim razinama PM-a povećava rizik za kardiovaskularni morbiditet i mortalitet".
Najveći izvor onečišćenja zraka ovim česticama je sagorijevanje fosilnih goriva iz industrije, prometa i proizvodnje električne energije.
Grijanje i kuhanje na kruto gorivo, kao što je ugljen, također je velik izvor zagađenja zraka ovim česticama, posebno u određenim dijelovima svijeta.U ovom novom izvješću navodi se da postoji mala ali konzistentna povezanost između kratkoročne izloženosti PM2.5 i prerane smrti, i velika količina dokaza koji podupiru vezu između zagađenja zraka i ishemijske bolesti srca.
Također, postoji umjerena povezanost između zagađenja zraka i moždanog udara, te skromna količina dokaza koji povezuju PM2.5 s perifernim vaskularnim bolestima.Sveukupno, oni zaključuju da dugotrajna izloženost povišenim koncentracijama PM2.5 u okolišu smanjuje očekivano trajanje života stanovništva za nekoliko mjeseci do nekoliko godina.
"S obzirom da je PM2.5 u kohortnim studijama najjače povezan sa smrtnim slučajevima zbog kardiovaskularnih uzroka, do smanjenja očekivanog životnog vijeka najvjerojatnije dolazi uglavnom zbog povećanog kardiovaskularnog mortaliteta", pišu dr. Brook i njegovi kolege.
Na temelju velike količine dokaza, autori studije sugeriraju da liječnici mogu poduzeti nekoliko mjera opreza, iako dodaju da one nisu testirane niti je dokazano da smanjuju mortalitet.
Međutim, preporuke su "praktične i provodive mjere za smanjenje izloženosti onečišćenju zraka i time potencijalno nižim rizikom za kardiovaskularne probleme".
Navedene su sljedeće preporuke:
Oni također ističu da je potrebno nastaviti istraživanja, unatoč dokazima koji ukazuju na povezanost PM2.5 i kardiovaskularnog mortaliteta.
Izvor: Američko društvo za srce i krvožilni sustav (AHA)
Porast kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta povezanih sa zagađenjem zraka prvenstveno pogađa osjetljive osobe, kao što su starije osobe, one s bolestima koronarnih arterija, a moguće i one sa šećernom bolesti, dok neki podaci ukazuju da žene i pretile osobe također mogu imati povećan rizik.
Ovo su neki od zaključaka do kojih su došli dr. Robert Brook (sa Sveučilišta Michigan, u Ann Arboru, SAD) i kolege iz AHA, koji su sastavili znanstveno izvješće o povezanosti zagađenja zraka česticama (engl. particulate-matter - PM) i kardiovaskularnih bolesti.
Objavljeno online 10. svibnja 2010., ovo izvješće nadopunjuje znanstveno izvješće iz 2004. godine u svezi onečišćenja zraka i kardiovaskularnih bolesti, što je bilo potrebno zbog brojnih studija koje su proširile "razumijevanje ove povezanosti i pojasnile uključene fiziološke i molekularne mehanizme".
"Brojni su dokazi koji proizlaze iz ubrzanog porasta broja objavljenih podataka od tadašnjeg očitovanja, a koji se odnose na štetan utjecaj onečišćenja zraka na kardiovaskularni sustav", pišu dr. Brook i njegovi kolege.
"Većina, ali ne sva, epidemiološka istraživanja potvrđuju visok rizik za kardiovaskularne probleme povezane uz izloženost česticama aerodinamičnog promjera manjeg od 2,5 µm (PM2.5).
PM2.5 je kod osjetljivih osoba općenito povezan s povećanim rizicima od infarkta miokarda, moždanog udara, aritmije i egzacerbacija zatajenja srca u roku od nekoliko sati do više dana izloženosti.
Nekoliko novih istraživanja također je pokazalo da život u mjestima s dugoročno višim prosječnim razinama PM-a povećava rizik za kardiovaskularni morbiditet i mortalitet".
Najveći izvor onečišćenja zraka ovim česticama je sagorijevanje fosilnih goriva iz industrije, prometa i proizvodnje električne energije.
Grijanje i kuhanje na kruto gorivo, kao što je ugljen, također je velik izvor zagađenja zraka ovim česticama, posebno u određenim dijelovima svijeta.U ovom novom izvješću navodi se da postoji mala ali konzistentna povezanost između kratkoročne izloženosti PM2.5 i prerane smrti, i velika količina dokaza koji podupiru vezu između zagađenja zraka i ishemijske bolesti srca.
Također, postoji umjerena povezanost između zagađenja zraka i moždanog udara, te skromna količina dokaza koji povezuju PM2.5 s perifernim vaskularnim bolestima.Sveukupno, oni zaključuju da dugotrajna izloženost povišenim koncentracijama PM2.5 u okolišu smanjuje očekivano trajanje života stanovništva za nekoliko mjeseci do nekoliko godina.
"S obzirom da je PM2.5 u kohortnim studijama najjače povezan sa smrtnim slučajevima zbog kardiovaskularnih uzroka, do smanjenja očekivanog životnog vijeka najvjerojatnije dolazi uglavnom zbog povećanog kardiovaskularnog mortaliteta", pišu dr. Brook i njegovi kolege.
Na temelju velike količine dokaza, autori studije sugeriraju da liječnici mogu poduzeti nekoliko mjera opreza, iako dodaju da one nisu testirane niti je dokazano da smanjuju mortalitet.
Međutim, preporuke su "praktične i provodive mjere za smanjenje izloženosti onečišćenju zraka i time potencijalno nižim rizikom za kardiovaskularne probleme".
Navedene su sljedeće preporuke:
- Liječenje tradicionalnih kardiovaskularnih rizika s namjerom smanjivanja osjetljivosti bolesnika na onečišćenje zraka.
- Edukacija pacijenata koji boluju od kardiovaskularnih bolesti o rizicima od onečišćenja zraka.
- Razmatranje edukacije bolesnika koji ne boluju od kardiovaskularnih bolesti, ali koji bi mogli biti pod visokim rizikom, kao što su starije osobe, osobe s više čimbenika rizika, ili osobe koje imaju šećernu bolest.
- Preporučiti smanjenje izloženosti i ograničenje aktivnosti na temelju indeksa kvalitete zraka, ovisno o razini rizika kod bolesnika, kada je kvaliteta zraka loša.
Oni također ističu da je potrebno nastaviti istraživanja, unatoč dokazima koji ukazuju na povezanost PM2.5 i kardiovaskularnog mortaliteta.
Izvor: Američko društvo za srce i krvožilni sustav (AHA)
