Nove smjernice za nadzor ginekoloških karcinoma
Američko Društvo za ginekološku onkologiju (Society of Gynecologic Oncology, SGO) po prvi puta je izdalo stručne preporuke za nadzor ginekoloških karcinoma.
Smjernice su osmišljene prvenstveno s pružateljima usluga primarne zdravstvene zaštite - internistima, obiteljskim liječnicima i ginekolozima - na umu, izjavila je glavna autorica studije, dr. Ritu Salani, docent na Odjelu za porodiljstvo i ginekologiju, pri Ohio State University College of Medicine, u Columbusu, SAD.
"Smjernice se odnose na pacijentice koje su završile tretman i vraćaju se svojim liječnicima primarne zdravstvene zaštite", dodala je.
Smjernice, koje sagledavaju najnovije podatke o nadzoru recidiva ginekoloških karcinoma kod žena kod kojih je došlo do potpunog odgovora na terapiju, sadrže neka potencijalna iznenađenja koja bi mogla promijeniti praksu, rekla je dr. Salani.
"Prije pregleda literature, nisam bila svjesna niske učinkovitosti Papa testova za nadzor ginekoloških karcinoma", napomenula je, nudeći primjer novih smjernica koje bi mogle promijeniti praksu.
Papanicolaou (PAPA) testovi imaju "vrlo niske stope" otkrivanja recidiva bolesti za karcinom endometrija i vrata maternice, ali se često provode kod ovih pacijentica, rekla je dr. Salani.
Testovi se također "nepotrebno" provode kod karcinoma jajnika.
Prema novim smjernicama, PAPA testovi nisu indicirani za nadzor pacijentica s karcinomom endometrija, vrata maternice ili jajnika.
"Mislim da će ovo promijeniti praksu kod puno liječnika", izjavila je dr. Salani.
Koje se tehnike nadzora preporučuju i koliki su intervali praćenja za karcinom endometrija, jajnika, neepitelni tumor jajnika, karcinom vrata maternice, vulve i rodnice?
U većini slučajeva, preporučeni nadzor svih ginekoloških karcinoma uključuje detaljni pregled simptoma i fizikalni pregled u ordinaciji, u intervalima koji variraju ovisno o vrsti karcinoma i godinama preživljenja.
Ova metoda "rezultira otkrivanjem većine recidiva", pišu dr. Salani i njezini suradnici.
Na primjer, smjernice ističu da za karcinom endometrija, simptomi, kao način detekcije recidiva, pružaju stope otkrivanja u 41% do 83% slučajeva.
Fizikalni pregled pruža stope otkrivanja u 35% do 68% slučajeva karcinoma endometrija.
Nasuprot tome, citološki dokazi/PAPA test (0% -7%), radiografija prsnog koša (0% -20%) te karcinomski antigen 125 (CA 125) (15%) imaju puno niže stope otkrivanja karcinoma endometrija i na taj način nisu ni klinički učinkoviti niti troškovno isplativi, navode autori studije.
"Upotreba dodatnih modaliteta nije dobro podržana", izjavili su autori studije što se tiče slikovnih pretraga, testova biomarkera i drugih metoda.
"Individualizirani planovi tretmana trebali bi se napraviti sa svakom pacijenticom", navode autori.
Dr. Salani je sažela najvažnije elemente nadzora: "Uzimanje temeljite anamneze, obavljanje temeljitog pregleda te educiranje osoba koje su preživjele karcinom o simptomima, najučinkovitije su metode za otkrivanje recidiva ginekoloških karcinoma.
Postoji vrlo malo dokaza da rutinski citološki postupci ili snimanja poboljšavaju mogućnost otkrivanja recidiva ginekoloških karcinoma na stupnju koji će utjecati na liječenje ili stope uspješnosti terapije spašavanja", izjavila je dr. Salani u priopćenju za novinare.
Jedan od ciljeva novih smjernica je pomoći kliničarima eliminirati troškovno neučinkovito testiranje, naglasila je dr. Salani.
Autori smjernica kažu kako nadzor ginekoloških karcinoma treba povećati mogućnost otkrivanja recidiva s minimalnim rizikom za pacijente - uz prihvatljiv trošak.
Izvor: American Journal of Obstetrics & Gynecology
Smjernice su osmišljene prvenstveno s pružateljima usluga primarne zdravstvene zaštite - internistima, obiteljskim liječnicima i ginekolozima - na umu, izjavila je glavna autorica studije, dr. Ritu Salani, docent na Odjelu za porodiljstvo i ginekologiju, pri Ohio State University College of Medicine, u Columbusu, SAD.
"Smjernice se odnose na pacijentice koje su završile tretman i vraćaju se svojim liječnicima primarne zdravstvene zaštite", dodala je.
Smjernice, koje sagledavaju najnovije podatke o nadzoru recidiva ginekoloških karcinoma kod žena kod kojih je došlo do potpunog odgovora na terapiju, sadrže neka potencijalna iznenađenja koja bi mogla promijeniti praksu, rekla je dr. Salani.
"Prije pregleda literature, nisam bila svjesna niske učinkovitosti Papa testova za nadzor ginekoloških karcinoma", napomenula je, nudeći primjer novih smjernica koje bi mogle promijeniti praksu.
Papanicolaou (PAPA) testovi imaju "vrlo niske stope" otkrivanja recidiva bolesti za karcinom endometrija i vrata maternice, ali se često provode kod ovih pacijentica, rekla je dr. Salani.
Testovi se također "nepotrebno" provode kod karcinoma jajnika.
Prema novim smjernicama, PAPA testovi nisu indicirani za nadzor pacijentica s karcinomom endometrija, vrata maternice ili jajnika.
"Mislim da će ovo promijeniti praksu kod puno liječnika", izjavila je dr. Salani.
Koje se tehnike nadzora preporučuju i koliki su intervali praćenja za karcinom endometrija, jajnika, neepitelni tumor jajnika, karcinom vrata maternice, vulve i rodnice?
U većini slučajeva, preporučeni nadzor svih ginekoloških karcinoma uključuje detaljni pregled simptoma i fizikalni pregled u ordinaciji, u intervalima koji variraju ovisno o vrsti karcinoma i godinama preživljenja.
Ova metoda "rezultira otkrivanjem većine recidiva", pišu dr. Salani i njezini suradnici.
Na primjer, smjernice ističu da za karcinom endometrija, simptomi, kao način detekcije recidiva, pružaju stope otkrivanja u 41% do 83% slučajeva.
Fizikalni pregled pruža stope otkrivanja u 35% do 68% slučajeva karcinoma endometrija.
Nasuprot tome, citološki dokazi/PAPA test (0% -7%), radiografija prsnog koša (0% -20%) te karcinomski antigen 125 (CA 125) (15%) imaju puno niže stope otkrivanja karcinoma endometrija i na taj način nisu ni klinički učinkoviti niti troškovno isplativi, navode autori studije.
"Upotreba dodatnih modaliteta nije dobro podržana", izjavili su autori studije što se tiče slikovnih pretraga, testova biomarkera i drugih metoda.
"Individualizirani planovi tretmana trebali bi se napraviti sa svakom pacijenticom", navode autori.
Dr. Salani je sažela najvažnije elemente nadzora: "Uzimanje temeljite anamneze, obavljanje temeljitog pregleda te educiranje osoba koje su preživjele karcinom o simptomima, najučinkovitije su metode za otkrivanje recidiva ginekoloških karcinoma.
Postoji vrlo malo dokaza da rutinski citološki postupci ili snimanja poboljšavaju mogućnost otkrivanja recidiva ginekoloških karcinoma na stupnju koji će utjecati na liječenje ili stope uspješnosti terapije spašavanja", izjavila je dr. Salani u priopćenju za novinare.
Jedan od ciljeva novih smjernica je pomoći kliničarima eliminirati troškovno neučinkovito testiranje, naglasila je dr. Salani.
Autori smjernica kažu kako nadzor ginekoloških karcinoma treba povećati mogućnost otkrivanja recidiva s minimalnim rizikom za pacijente - uz prihvatljiv trošak.
Izvor: American Journal of Obstetrics & Gynecology
