Depresija kao čimbenik rizika za moždani udar
Sustavni pregled i meta-analiza pokazali su da depresija povećava rizik za moždani udar.
Iako je depresija jasno povezana s povećanim stopama incidencije čimbenika rizika za kardiovaskularne tegobe i kardiovaskularnu bolest, njezina povezanost s moždanim udarima nije tako dobro razjašnjena.
Sada su istraživači proveli sustavni pregled i meta-analizu prospektivnih kohortnih studija procjenjujući odnos između depresije na početku istraživanja i naknadni rizik za moždani udar.
U podacima iz 28 adekvatnih studija koje su uključivale 317.540 odraslih osoba praćenih tijekom razdoblja od 2 do 29 godina, identificirano je 8.478 moždanih udara.
Heterogenost između studija bila je umjerena do visoka.
U većini studija, istraživači su procjenjivali depresiju pomoću upitnika koji su ispitanici samostalno popunjavali, depresiju su ocjenjivali samo na početku istraživanja, proučavali su američke ili europske kohorte ispitanika, a podatke o moždanim udarima dobivali su iz potvrda o smrti ili iz medicinske dokumentacije.
U usporedbi sa sudionicima bez depresije, ispitanici s depresijom imali su 45% viši rizik za moždani udar, 55% viši rizik za smrtonosni moždani udar (procjenjivano u 8 studija) te 25% viši rizik za ishemijski moždani udar (procjenjivano u 6 studija).
Relativni rizici za ne-smrtonosni (procjenjivano u 3 studije) i hemoragijski (procjenjivano u 2 studije) moždani udar kod ispitanika s depresijom nisu bili statistički značajni.
Analiza osjetljivosti, koja je u obzir uzimala i moždani udar u anamnezi na početku istraživanja, nije bitno promijenila rezultate.
Autori su procijenili da se ukupno 106 moždanih udara, 53 ishemijska moždana udara te 22 smrtonosna moždana udara na 100.000 osoba godišnje u SAD-u može pripisati depresiji.
Dr. Bruce Ovbiagele, suradnički urednik časopisa "Journal Watch Neurology", komentirao je dobivene rezultate ovog sustavnog pregleda i meta-analize:
"Ova velika i stroga studija pruža najsnažniji dokaz da depresija - široko rasprostranjen problem - predstavlja značajan i bitan rizik za moždani udar.
Po svoj prilici, depresija može dovesti do moždanog udara putem nekoliko mehanizama, uključujući protrombotičke i proupalne učinke, ali potrebno je provesti više studija kako bi se razjasnilo je li depresija uzročnik ili samo marker za moždani udar.
U međuvremenu, razboriti liječnici poželjet će rutinski provjeriti i liječiti kliničku depresiju kod pacijenata koji su pretrpjeli moždani udar ili su rizični, osobito iz razloga što je depresija povezana s poznatim čimbenicima rizika za moždani udar, kao što su sjedilački način života, pušenje, neadekvatno spavanje i nepridržavanje terapije".
Dr. Jonathan Silver, suradnički urednik časopisa "Journal Watch Psychiatry", također je komentirao ove rezultate:
"Zaključak istraživanja kako je depresija rizični čimbenik za moždani udar jest važan, ali nasuprot tome kliničar treba razmotriti i podatak da antidepresivi mogu povećati rizik za moždani udar, kako je objavljeno u ranijim izdanjima našeg časopisa.
Međutim, depresija je bolest sa značajnim morbiditetom i mortalitetom i trebalo bi je se agresivno liječiti.
Iako se moždani udar javlja u pacijenata svih dobnih skupina, uobičajeniji je kod starijih osoba.
Ipak, liječnici se mogu osjećati zbunjeno kada razmatraju korištenje antidepresiva za liječenje depresije kod starijih osoba.
Neki antidepresivi možda nisu učinkoviti protiv depresije kod pacijenata s demencijom.
Psihoterapija te antidepresivi (posebice triciklički antidepresivi) ili kombinacija tih metoda izvedive su opcije.
Izvor: Journal Watch Psychiatry
Iako je depresija jasno povezana s povećanim stopama incidencije čimbenika rizika za kardiovaskularne tegobe i kardiovaskularnu bolest, njezina povezanost s moždanim udarima nije tako dobro razjašnjena.
Sada su istraživači proveli sustavni pregled i meta-analizu prospektivnih kohortnih studija procjenjujući odnos između depresije na početku istraživanja i naknadni rizik za moždani udar.
U podacima iz 28 adekvatnih studija koje su uključivale 317.540 odraslih osoba praćenih tijekom razdoblja od 2 do 29 godina, identificirano je 8.478 moždanih udara.
Heterogenost između studija bila je umjerena do visoka.
U većini studija, istraživači su procjenjivali depresiju pomoću upitnika koji su ispitanici samostalno popunjavali, depresiju su ocjenjivali samo na početku istraživanja, proučavali su američke ili europske kohorte ispitanika, a podatke o moždanim udarima dobivali su iz potvrda o smrti ili iz medicinske dokumentacije.
U usporedbi sa sudionicima bez depresije, ispitanici s depresijom imali su 45% viši rizik za moždani udar, 55% viši rizik za smrtonosni moždani udar (procjenjivano u 8 studija) te 25% viši rizik za ishemijski moždani udar (procjenjivano u 6 studija).
Relativni rizici za ne-smrtonosni (procjenjivano u 3 studije) i hemoragijski (procjenjivano u 2 studije) moždani udar kod ispitanika s depresijom nisu bili statistički značajni.
Analiza osjetljivosti, koja je u obzir uzimala i moždani udar u anamnezi na početku istraživanja, nije bitno promijenila rezultate.
Autori su procijenili da se ukupno 106 moždanih udara, 53 ishemijska moždana udara te 22 smrtonosna moždana udara na 100.000 osoba godišnje u SAD-u može pripisati depresiji.
Dr. Bruce Ovbiagele, suradnički urednik časopisa "Journal Watch Neurology", komentirao je dobivene rezultate ovog sustavnog pregleda i meta-analize:
"Ova velika i stroga studija pruža najsnažniji dokaz da depresija - široko rasprostranjen problem - predstavlja značajan i bitan rizik za moždani udar.
Po svoj prilici, depresija može dovesti do moždanog udara putem nekoliko mehanizama, uključujući protrombotičke i proupalne učinke, ali potrebno je provesti više studija kako bi se razjasnilo je li depresija uzročnik ili samo marker za moždani udar.
U međuvremenu, razboriti liječnici poželjet će rutinski provjeriti i liječiti kliničku depresiju kod pacijenata koji su pretrpjeli moždani udar ili su rizični, osobito iz razloga što je depresija povezana s poznatim čimbenicima rizika za moždani udar, kao što su sjedilački način života, pušenje, neadekvatno spavanje i nepridržavanje terapije".
Dr. Jonathan Silver, suradnički urednik časopisa "Journal Watch Psychiatry", također je komentirao ove rezultate:
"Zaključak istraživanja kako je depresija rizični čimbenik za moždani udar jest važan, ali nasuprot tome kliničar treba razmotriti i podatak da antidepresivi mogu povećati rizik za moždani udar, kako je objavljeno u ranijim izdanjima našeg časopisa.
Međutim, depresija je bolest sa značajnim morbiditetom i mortalitetom i trebalo bi je se agresivno liječiti.
Iako se moždani udar javlja u pacijenata svih dobnih skupina, uobičajeniji je kod starijih osoba.
Ipak, liječnici se mogu osjećati zbunjeno kada razmatraju korištenje antidepresiva za liječenje depresije kod starijih osoba.
Neki antidepresivi možda nisu učinkoviti protiv depresije kod pacijenata s demencijom.
Psihoterapija te antidepresivi (posebice triciklički antidepresivi) ili kombinacija tih metoda izvedive su opcije.
Izvor: Journal Watch Psychiatry
