Akutna križobolja
Davanje savjeta pacijentima da ostanu aktivni umjesto savjeta da miruju u krevetu rezultira malim poboljšanjem stanja pacijenata s akutnom križoboljom (smanjenje boli i poboljšanje funkcije), dok oba savjeta imaju podjednak učinak za pacijente s išijasom, kazuju rezultati recenzije istraživanja objavljeni na internetu 16. lipnja u Cochrane Bazi podataka sustavnih recenzija.
"Akutna križobolja je čest razlog konzultiranja liječnika opće prakse", pišu Kristin Thuve Dahm, iz Norveškog centra znanja za zdravstvene usluge u Oslu, i njegovi kolege.
"Nastavlja se rasprava o komparativnoj učinkovitosti davanja savjeta o mirovanju ili ostajanju aktivnim od strane liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti".
Kako bi procijenili ishode davanja savjeta za mirovanjem u krevetu ili ostajanjem aktivnim kod pacijenata s akutnom križoboljom ili išijasom, recenzenti su pretražili baze podataka Cochrane, CENTRAL, MEDLINE, EMBASE, Sport i SCISEARCH, zaključno s podacima iz svibnja 2009.
Također su pretraživali i bibliografije relevantnih članaka i kontaktirali autore studija.
Akutna križobolja definirana je kao bolnost u trajanju do najviše 6 tjedana.
Proučavane studije bile su orijentirane na osobe od 16 do 80 godina starosti. 10 studija provedenih na ukupno 1923 pacijenta bilo je uključeno u analizu ove sustavne recenzije.
6 studija uspoređivalo je davanje savjeta za mirovanjem u odnosu na ostajanje aktivnim, dok su četiri studije uspoređivale mirovanje i ostale terapije.
6 studija bilo je orijentirano na križobolju bez išijasa.
Kriteriji za uključivanje u recenziju bili su randomizirane kontrolirane studije o učinkovitosti savjeta za ostajanjem aktivnim ili savjeta za mirovanjem kod pacijenata s akutnom križoboljom ili išijasom, s primarnim ciljevima studija da se evidentira bol, stanje funkcija, te oporavak i povratak pacijenta na posao.
Dva recenzenta neovisno su pronalazili podatke i određivali rizik pristranosti kod odabranih studija, te su ih kombinirali kvalitativno ili statistički, ovisno o dostupnosti i prezentaciji podataka.
10 odabranih randomiziranih kontroliranih studija imalo je različit rizik pristranosti.
Rezultati dvaju studija provedenih na ukupno 401 pacijenata s akutnom križoboljom govore da je savjet da se ostane aktivnim bio povezan s malim poboljšanjem ublaživanja boli (standardizirana srednja razlika [engleska skraćenica SMD], 0.22; 95% interval pouzdanosti [engl. CI], 0.02 - 0.41) i u poboljšanju stanja funkcija (SMD, 0.29; 95% CI, 0.09 - 0.49).
Pronađeni su umjereno kvalitetni dokazi da su pacijenti s išijasom koji su dobili savjet za mirovanjem ili da ostanu aktivni imali male ili nikakve razlike u ublaživanju boli (SMD, -0.03; 95% CI, -0.24 do 0.18) ili u stanju funkcija (SMD, 0.19; 95% CI, -0.02 do 0.41).
Kod pacijenata s akutnom križoboljom u 3 randomizirane kontrolirane studije provedene na ukupno 931 pacijenata pronađeni su dokazi niske kvalitete koji sugeriraju malu ili nikakvu razliku između tjelovježbi i savjeta za mirovanjem u krevetu ili da ostanu aktivni.
Kod pacijenata s išijasom, dokazi niske kvalitete iz jedne randomizirane studije provedene na ukupno 250 pacijenata sugeriraju malu ili nikakvu razliku između fizikalne terapije, savjeta za mirovanjem u krevetu, ili da ostanu aktivni.
Različiti pristupi savjetovanju pacijenata nisu bili uspoređivani ni u jednoj od izabranih studija.
Ograničenja ove recenzije uključuju ograničenja sadržana u provedenim studijama, s različitom kvalitetom dokaza i razinom rizika za pristranost.
"Umjereno kvalitetni dokazi pokazuju da pacijenti s akutnom križoboljom mogu imati malo više koristi u ublaživanju boli i poboljšanju sposobnosti ako im se savjetuje da ostanu aktivni u odnosu na savjet za mirovanjem u krevetu; pacijenti s išijasom imaju malu ili nikakvu razliku između ovih dvaju pristupa", pišu autori studije.
"Dokazi niske kvalitete pokazuju malu ili nikakvu razliku između onih koji su dobili savjet da ostanu aktivni, vježbaju ili idu na fizikalnu terapiju.
Daljnja istraživanja će vrlo vjerojatno imati značajan utjecaj na procjenu učinka i vjerojatno će promijeniti naše povjerenje u rezultate studija".
Izvor: Cochrane Baza podataka sustavnih recenzija
"Akutna križobolja je čest razlog konzultiranja liječnika opće prakse", pišu Kristin Thuve Dahm, iz Norveškog centra znanja za zdravstvene usluge u Oslu, i njegovi kolege.
"Nastavlja se rasprava o komparativnoj učinkovitosti davanja savjeta o mirovanju ili ostajanju aktivnim od strane liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti".
Kako bi procijenili ishode davanja savjeta za mirovanjem u krevetu ili ostajanjem aktivnim kod pacijenata s akutnom križoboljom ili išijasom, recenzenti su pretražili baze podataka Cochrane, CENTRAL, MEDLINE, EMBASE, Sport i SCISEARCH, zaključno s podacima iz svibnja 2009.
Također su pretraživali i bibliografije relevantnih članaka i kontaktirali autore studija.
Akutna križobolja definirana je kao bolnost u trajanju do najviše 6 tjedana.
Proučavane studije bile su orijentirane na osobe od 16 do 80 godina starosti. 10 studija provedenih na ukupno 1923 pacijenta bilo je uključeno u analizu ove sustavne recenzije.
6 studija uspoređivalo je davanje savjeta za mirovanjem u odnosu na ostajanje aktivnim, dok su četiri studije uspoređivale mirovanje i ostale terapije.
6 studija bilo je orijentirano na križobolju bez išijasa.
Kriteriji za uključivanje u recenziju bili su randomizirane kontrolirane studije o učinkovitosti savjeta za ostajanjem aktivnim ili savjeta za mirovanjem kod pacijenata s akutnom križoboljom ili išijasom, s primarnim ciljevima studija da se evidentira bol, stanje funkcija, te oporavak i povratak pacijenta na posao.
Dva recenzenta neovisno su pronalazili podatke i određivali rizik pristranosti kod odabranih studija, te su ih kombinirali kvalitativno ili statistički, ovisno o dostupnosti i prezentaciji podataka.
10 odabranih randomiziranih kontroliranih studija imalo je različit rizik pristranosti.
Rezultati dvaju studija provedenih na ukupno 401 pacijenata s akutnom križoboljom govore da je savjet da se ostane aktivnim bio povezan s malim poboljšanjem ublaživanja boli (standardizirana srednja razlika [engleska skraćenica SMD], 0.22; 95% interval pouzdanosti [engl. CI], 0.02 - 0.41) i u poboljšanju stanja funkcija (SMD, 0.29; 95% CI, 0.09 - 0.49).
Pronađeni su umjereno kvalitetni dokazi da su pacijenti s išijasom koji su dobili savjet za mirovanjem ili da ostanu aktivni imali male ili nikakve razlike u ublaživanju boli (SMD, -0.03; 95% CI, -0.24 do 0.18) ili u stanju funkcija (SMD, 0.19; 95% CI, -0.02 do 0.41).
Kod pacijenata s akutnom križoboljom u 3 randomizirane kontrolirane studije provedene na ukupno 931 pacijenata pronađeni su dokazi niske kvalitete koji sugeriraju malu ili nikakvu razliku između tjelovježbi i savjeta za mirovanjem u krevetu ili da ostanu aktivni.
Kod pacijenata s išijasom, dokazi niske kvalitete iz jedne randomizirane studije provedene na ukupno 250 pacijenata sugeriraju malu ili nikakvu razliku između fizikalne terapije, savjeta za mirovanjem u krevetu, ili da ostanu aktivni.
Različiti pristupi savjetovanju pacijenata nisu bili uspoređivani ni u jednoj od izabranih studija.
Ograničenja ove recenzije uključuju ograničenja sadržana u provedenim studijama, s različitom kvalitetom dokaza i razinom rizika za pristranost.
"Umjereno kvalitetni dokazi pokazuju da pacijenti s akutnom križoboljom mogu imati malo više koristi u ublaživanju boli i poboljšanju sposobnosti ako im se savjetuje da ostanu aktivni u odnosu na savjet za mirovanjem u krevetu; pacijenti s išijasom imaju malu ili nikakvu razliku između ovih dvaju pristupa", pišu autori studije.
"Dokazi niske kvalitete pokazuju malu ili nikakvu razliku između onih koji su dobili savjet da ostanu aktivni, vježbaju ili idu na fizikalnu terapiju.
Daljnja istraživanja će vrlo vjerojatno imati značajan utjecaj na procjenu učinka i vjerojatno će promijeniti naše povjerenje u rezultate studija".
Izvor: Cochrane Baza podataka sustavnih recenzija
